Syrah ne treba zamijeniti s Petit sirah, što je inače sinonim za Durif. Gdje god se nalazili, moći ćete uživati u nekom od prepoznatljivih i jedinstvenih vina koja nastaju od ove sorte. U Francuskoj će to biti Hermitage, Côte-Rôtie ili Cornas; u Australiji Penfolds Grange. No, ne morate putovati u daleke zemlje svijeta kako bi uživali u dobrim Syrahovim vinima. Syrah se sve češće sadi i u Srbiji gdje se od njega dobivaju kvalitetna vina kao što su Syrah i Genos03. Dugo vremena Syrah je u većini vinogradarsko-vinarskih zemalja bio zapostavljen kao sorta, no ta se činjenica danas uvelike promenila. Od 70-tih godina 20. stoljeća Syrah se vraća u vinograde u kojima je obitavao i u prošlosti, no dolazi i u neke nove vinograde. Početkom 21.stoleća može ga se pronaći na popisima najuzgajivanijih vinskih sorata u zemljama poput Francuske, Australije i Južnoafričke Republike. Upravo se u tim zemljama proizvode neka od najkvalitetnijih i najprepoznatljivijih Syrahovih vina koja mogu stati rame uz rame s najpoznatijim i najcenjenijim vinima današnjice.
Vršci mladica su uspravni, spljošteni, paučinasto beli s karmin-crvenkastim rubovima. Mladica je žljebasta, zelena s tamnijim crvenkastim prugama, paučinasta. Cvet je dvopolan, te pravilan. Mladice syraha. Odrasli list je srednje velik, okrugao, peterodelan s dubokim sinusima, ponekad pokoji preklopljen, a sinus peteljke otvoren najčešće u obliku lire ili slova „U“. Lice je blistavo zeleno, a naličije svetlije, retko paučinasto sa svetlijom rebrastom nervaturom, blago crvenkasto nijansiranom. Peteljka lista je duga, tanka, zupci srednji do veliki Zreo grozd je srednje velik, cilindričan, najčešće izdužen, kompaktan, do kolenca odrvenele izdužene peteljke. Zrele bobice su okrugle do ovalne, srednje velike do male, izrazito tamnoplavo obojene s obilnom pepeljkom. Meso je sočno, slatko.